Pravnik Dejan Lučka: Pregled autorskih prava fotografa_kinja (3/3)
Objavljeno:
Apr 27
S ciljem očuvanja dokaza ili zbog drugih razloga, možeš da deponuješ originale ili primjerke svojih autorskih djela u Institutu za intelektualno vlasništvo BiH. Ovo nije tvoja obaveza, niti predstavlja uslov za sticanje zaštite. Pored toga, treba da znaš ovaj ovaj Institut nema nadležnost da vodi i procesuira slučajeve ako ti neko povrijedi tvoje pravo.
Piše: Dejan Lučka; Foto: Amel Uzunović
Kao autor zaštitu svog djela možeš da tražiš putem građanskog, prekršajnog ili krivičnog prava, kroz specifične postupke.
Ako je tvoje pravo povrijeđeno imaš pravo da tražiš zaštitu tih prava i naknadu štete od onog ko ti ih je povrijedio. Tako možeš, ako ti je povrjeđeno određeno pravo iz Zakona o autorskom i srodnim pravima, da tražiš npr. utvrđenje učinjene povrede, zabranu daljeg vršenja učinjene povrede, objavljivanje presude itd.
Imaš pravo i da podneseš nadležnim inspekcijskim organima prekršajnu prijavu ukoliko neko krši ovaj zakon na tvoju štetu. Inspekcijski nadzor nad poštovanjem Zakona o autorskom i srodnim pravima, u dijelu obavljanja prometa robe i usluga u prvom stepenu, vrše inspekcije u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu nadležne za nadzor propisa iz oblasti prometa robe i usluga (tržišta), a u drugom stepenu ministarstva u entitetima i Distriktu koja su takođe nadležna za oblast prometa robe i usluga (tržišta).
Po pitanju prekršajnih kazni, one se kreću u novčanom iznosu od 1.000 KM do 200.000 KM za pravno lice, odnosno od 1.000 KM do 20.000 KM za preduzetnika ako npr. bez prenosa odgovarajućeg autorskog imovinskog prava, reprodukuje, distribuiše, javno prikaže ili na neki drugi način iskoristi autorsko djelo.
Kada je u pitanju krivičnopravna zaštita u Krivičnom zakonu BiH cijeli jedan dio je posvećen povredama autorskih prava. U ovom zakonu tako postoje krivična djela zloupotreba autorskih prava ili nedozvoljeno korišćenje autorskih prava.
Ti imaš pravo da prijaviš izvršenje krivičnog djela putem krivične prijave. Krivična prijava se podnosi nadležnom tužiocu BiH, na pisan ili usmen način. Ako se prijava podnese nekom sudu, ovlašćenom službenom licu ili drugom tužiocu u BiH, oni će tu prijavu primiti i odmah je dostaviti nadležnom tužiocu. Ipak, treba da znaš i da lažno prijavljivanje krivičnog djela može, takođe, da predstavlja krivično djelo.
Pojednostavljeni hodogram zaštite
Često se dešava da ljudi koriste tuđe fotografije koje su pronašli na internetu smatrajući da je njihova upotreba slobodno dopuštena. Međutim, to nije uvijek tako.
Ako si stavio na fotografije oznaku da je slobodno dopušteno njihovo preuzimanje i korišćenje, onda drugi pojedinci mogu da koriste tvoju fotografiju. Ako nisi naveo da je slobodno njeno korišćenje, a neko je uzeo i objavio tvoju fotografiju, ti imaš pravo na gore navedena ovlašćenja/prava na njoj (moralnog i imovinskog karaktera). Treba da znaš da imaš pravo i da označiš da je neka fotografija tvojih ruku djelo. To možeš da uradiš tako što ćeš npr. na njoj staviti znak © ispred svog imena i godinu objavljivanja.
Uvijek možeš slučajno ili potragom da naletiš na nekoga ko koristi tvoju fotografiju na svom sajtu ili u svojim publikacijama. Sa druge strane, pošto je internet ogroman digitalni univerzum, postoje alati koji mogu bar malo da ti olakšaju tu potragu. Kako bi mogao da vidiš da li neko na internetu koristi tvoju fotografiju, možeš da koristiš različite pretrage, kao što je pretraga preko Reverse Image Search na sajtu TinEye ili putem Gugl pretrage fotografija.
↓
Kada utvrdiš da ti je neko uzeo fotografiju bez pitanja, prije svega kontaktiraj ga i reci mu da je to tvoja fotografija, te zatraži do njega da poštuje tvoja moralna, ali i imovinsko autorska prava. Drugačije rečeno, traži mu da direktno, ukoliko nije, naznači da si ti autor fotografije, zatraži primjerenu naknadu za njeno korišćenje, ili zatraži da ukloni tvoju fotografiju. Ipak, samo uklanjanje fotografije ne znači da on tebi ne treba da plati određenu nadoknadu za njeno korišćenje do tada.
↓
Ukoliko pregovori sa onim ko je uzeo tvoju fotografiju ne urode plodom, na raspolaganju imaš i već opisane pravne mehanizme: podnošenje prijave inspekciji, ili u težim slučajevima krivične prijave tužilaštvu.
Ono što je, vjerovatno, za tebe najznačanije su građanski postupci i mogućnost dobijanja određene nadoknade za korišćenje tvojih fotografija. Za tu pravnu borbu najbolje je da angažuješ nekog od advokata, po mogućnosti onog ko se usko bavi autorskim pravima. Spisak advokata u Federaciji BiH možeš da vidiš ovdje, a spisak advokata u Republici Srpskoj možeš da vidiš ovdje.
***
Ovaj tekst predstavlja kratak pogled u tvoja prava kao autora fotografija, ali on ujedno nije i konačan i apsolutan pogled na prava koja imaš. Za detaljniji uvid u svoja prava obavezno pogledaj, između ostalih, Zakon o autorskom i srodnim pravima, Zakon o obligacionim odnosima, Krivični zakon i Zakon o krivičnom postupku i sudsku praksu vezanu za autorsko pravo. Tekst je isključivo edukativnog karaktera i ne može biti upotrebljen niti shvaćen kao lični savjet ili pomoć. Prije ili nakon čitanja ovog teksta i bilo koje radnje činjenja ili nečinjenja, potrebno je zatražiti profesionalne savjete od strane stručnih lica (advokata, vještaka, savjetnika u oblasti autorskog prava i sl.), a u skladu sa specifičnostima određenog slučaja i problema.
Svi izrazi koji se upotrebljavaju u ovom tekstu za označavanje muškog ili ženskog roda podrazumijevaju sve rodove u onim dijelovima teksta koji nisu rodno određeni i koji se mogu odnositi na više rodova.
